Jednog od naših najuspješnijih i najpoznatijih nogometaša Bernarda Vukasa u njegovim je počecima trenirala žena. I to u godinama kada je ženama bilo zabranjeno profesionalno igrati nogomet. Nije na Trešnjevci postojala ženska sekcija u nogometnim klubovima, ali su ipak na nekima od najvažnijih pozicija "igrale" žene. Osamdesetih godina 19. stoljeća prva je žena završila Tečaj za učitelje gimnastike u Zagrebu. A prvu ekipnu titulu jugoslavenskog sporta 1934. godine donijele su hazenašice, uspješne predstavnice discipline slične rukometu koji su igrale samo žene. Sve njih iz zaborava žele izvući pa i prvi put u pamćenje utisnuti Ivana Perić, Ana Kutleša i Dunja Kučinac, autorice izložbe "Trešnjevačke igračice – crtice iz sportske povijesti kvarta".
Znale izrecitirati cijelu momčad
– Gledale smo svaku razinu, da u postavu nisu pokrivene samo žene koje su imale titule i medalje, a jako je teško doći do onih u koje kamere nisu bile usmjerene. Stoga nam je jako vrijedno što smo našli nekoliko takvih priča – objašnjava Ivana Perić.
Jedna od takvih priča jest i ona o Julki Prpić, za koju je, dodaje, sasvim slučajno saznala listajući staru monografiju o Nogometnom klubu Trešnjevka. Našla se u toj publikaciji i priča o klupskom oružaru Đuki Prpiću, uz koju je kao sporedna nota stajalo kako "njegova žena Julka pere dresove za NK Trešnjevku". Bilo je to sredinom prošloga stoljeća, a kuhala je i čajeve te nerijetko spravljala sendviče cijeloj ekipi. Po prljavštini dresa pak točno je znala na kojem je terenu utakmica igrana, a i njezine i Đukine kćeri bile su prave "trešnjevčanke". Iako skupa nisu imale ni 15 godina, zabilježeno je da su znale izrecitirati cijelu momčad Trešnjevke i točne rezultate svake od odigranih utakmica.
POVEAZNI ČLANCI:
Slučajno je naišla i na zapise o hazenašici Zdenki Kunštek, i to u monografiji o Hajduku. Slavni je majstor travnatih terena Bernard Vukas, koji je također bio s Trešnjevke, ondje naveo da je njegov slučaj pomalo neobičan zato što ga je kao dječaka u Kranjčevićevoj trenirala žena, zaboravljena hazenašica, ali i nogometna trenerica Zdenka Kunštek. Aktivna je bila tridesetih godina prošloga stoljeća u klubu Concordia, kao jugoslavenska reprezentativka u hazeni osvajala medalje na svjetskim prvenstvima, a Vukas ju je opisao i kao sjajnu nogometašicu koja "zna razne finte" koje je on poslije ugradio u svoju igru.
U to su se doba žene počele organizirati u nogometne klubove i poslale prijedloge tadašnjem Centru za fizičko vaspitanje. No odgovor koji su dobile iz Beograda glasio je: s obzirom na fizičku konstituciju žena, nogomet nije sport za vas. Borile su se i za uključivanje u nastavu tjelesnog odgoja na području cijele metropole, pa tako i Trešnjevke, a prvi su kurikulumi podrazumijevali sat vremena vježbanja manje za djevojčice nego za dječake. Za ravnopravnost se pak gorljivo zalagala Ivana Hirschmann, prva pedagoginja tjelesne i zdravstvene kulture i prva žena koja je završila Tečaj za učitelje gimnastike u Zagrebu, a nezadovoljstvo je isticala i noseći odjeću "neprimjerenu" ženama. Voljela je biti kratko ošišane kose, u kaputu s istaknutim ovratnikom i leptir-mašnom, što joj je kasnije postalo i zaštitni znak. Predavala je u više zagrebačkih škola od 1890-ih do 1920-ih i napisala nekoliko sportsko-rekreativnih priručnika za izvođenje nastave tjelesnog odgoja. Jako je poticala djevojčice da se uključe u sport i kroz nastavu i u izvanškolskim aktivnostima u nekima od klubova koji su početkom 20. stoljeća otvarali vrata i ženama.
Zauvijek u virtualnom fundusu
Izložba u organizaciji BLOK-a može se besplatno razgledati u prostorima Nove baze na Trešnjevki, a zbog velikoga interesa produljena je do 8. lipnja. U postavu su i brojne druge fotografije i predmeti vezani za zagrebački ženski sport pa se mogu, među ostalim, vidjeti i medalje koje su osvajale, dresovi i tenisice u kojima su igrale, ali i doznati mnogi detalji o, primjerice, Milki Babović ili atletičarki Olgi Šikovec Lucer. Dio eksponata potječe iz Hrvatskog športskog muzeja, a uključeni su i materijali prikupljeni tijekom višegodišnjeg rada na virtualnom fundusu Muzeja susjedstva Trešnjevka.
– Nadamo se da će izložba biti i poticaj ljudima da nam dođu s novim pričama koje ćemo također pohraniti u virtualnom fundusu da ostanu sačuvane zauvijek – poručuje Ivana Perić.
U sklopu popratnoga programa danas u 11 sati pokraj košarkaškoga igrališta na obali Malog jezera na Jarunu, u neposrednoj blizini Aleje velikana hrvatskog sporta, predstavit će i tri panela posvećena ženama koje su pridonijele njegovu razvoju, i to upravo Julki Prpić, Zdenki Kunštek i Ivani Hirschmann.
