Svi smo zasigurno u životu čuli izjave poput "tvoje oči su kao majčine, ali tvoja narav je kao očeva" ili "baš si kao tvoj djed", no ljudski DNK sadrži obilje informacija koje su mnogo složenije od tih pojednostavljenih usporedbi. Ipak, rijetko čujemo izjavu poput "imam agorafobiju, baš kao i moj pradjed". No, agorafobija također može biti naslijeđena. Ipak, što određuje koje će osobine prevladati u našem DNK-u i možemo li ih mijenjati ostaje pitanje koje je dugo mučilo genetičare, piše portal Bebologija.
Iako znanstvenici još uvijek nisu u potpunosti razjasnili što ima najveći utjecaj na formiranje ljudskog karaktera – okolina, geni ili odgoj, mnoga istraživanja su pokazala da ne nasljeđujemo samo fizičke karakteristike, već i neke psihičke osobine poput fobija, primjerice. Osim fobija, postoji još nekoliko osobina koje su naslijeđene od naših predaka i čini se da su neizmjenjive.
VEZANI ČLANCI:
Fobije: Studija je dokazala da se fobije mogu prenositi putem genetske sekvence. U istraživanju su miševi trenirani da izbjegavaju mirise slične trešnjinim cvjetovima, što je rezultiralo aktivacijom određenih dijelova DNK-a u spermi očeva miševa. Kao posljedica toga, djeca i unuci ovih miševa pokazali su visoku osjetljivost na miris trešnje, te su je izbjegavali, iako nisu bili izloženi istom treningu kao njihovi preci. Ovo sugerira da strahovi od određenih stvari poput paukova ili visine možda nisu toliko iracionalni koliko se čini, budući da genetski faktori mogu doprinijeti razvoju tih fobija.
Ekstrovertiranost: Iako se neke osobine razvijaju tijekom života, određene su već zapisane u našoj genetskoj strukturi. Na primjer, geni poput WSCD2 i PCDH15 povezani su s ekstrovertnošću, što može imati značajan utjecaj na naše interakcije i uspjeh u društvenim situacijama. Stoga, postoji mogućnost da su razlozi vaše izražene društvenosti i komunikativnosti duboko ukorijenjeni u genetskom nasljeđu, a ne samo u okolini ili odgoju.
Smisao za humor: Iako neki smatraju da je smisao za humor naučena karakteristika, ovisna o okruženju u kojem osoba odrasta, istraživanje je pokazalo drugačije. Utvrđeno je da ljudi koji posjeduju kratke alele na genu 5-HTTLPR češće pokazuju pozitivne reakcije i češće se smiju. Ovi rezultati ostali su dosljedni čak i kada su uzeti u obzir faktori poput dobi, spola, etničke pripadnosti i simptoma depresije.
GALERIJA: Ovo je 10 znakova da patite od ADHD-a, a da toga uopće niste svjesni!
Stres: Slično je i s utjecajem stresa, koji se može prenijeti s roditelja na djecu. Stručnjaci tvrde da ako je majka bila izložena stresu tijekom trudnoće, postoji veća vjerojatnost da će njeno dijete biti podložno stresu u životu. Nadalje, postoji rizik da su roditelji, ako su bili pod stresom prije začeća djeteta, mogli oštetiti svoje kromosome, što može utjecati na stresnu osjetljivost njihovog potomstva.
Ovisnost: Oko 40 do 60 posto odgovornosti za razvoj ovisnosti pripisuje se genima i nasljednim faktorima. Na primjer, veza između ovisnosti i gena D2 detaljno je istraživana. Osobe čiji ti receptori ne funkcioniraju ispravno imaju veću sklonost prema upotrebi ovisničkih supstanci.
Malo sna: Postoje pojedinci koji mogu funkcionirati optimalno iako spavaju manje od pet sati. Postoji gen nazvan "Thatcher gen", nazvan po britanskoj premijerki koja je spavala samo četiri sata i osjećala se odlično. Osobe s ovim genom ne samo da spavaju manje, već i pokazuju bolje kognitivne sposobnosti čak i nakon što su ostali budni 38 sati. Interesantno je da Thatcher nije jedina s ovom "supermoći" - s manje od pet sati sna funkcionirali su i Thomas Edison, Nikola Tesla i Isaac Newton.
VEZANI ČLANCI:
Štednja: Kada je u pitanju financijsko ponašanje, oko 30 posto naših odluka može se objasniti genetskim faktorima. Postoje ljudi koji su genetski predisponirani za štednju, neovisno o svojim prihodima, spolu ili obrazovanju. Takvi pojedinci često imaju manje loših navika, kao što su pušenje, i pokazuju manju osjetljivost na dijabetes. To je zbog njihove veće dosljednosti u ponašanju i bolje samokontrole, što proizlazi iz genetske predispozicije.
Glazba: U glazbenom talentu, posebno u prepoznavanju tonova i ritma, genetski faktori igraju značajniju ulogu od vježbanja. Istraživanje provedeno na jednojajčanim blizancima pokazalo je da su osobe koje su manje vježbale često bile bolje od onih koje su više vježbale. Primjerice, jedan od blizanaca možda je vježbao intenzivnije od svog brata, ali nije mogao nadmašiti njegove glazbene sposobnosti. Znanstvenici objašnjavaju da su neki aspekti glazbenog talenta isključivo povezani s našim genetskim predispozicijama i ne mogu se naučiti.
Znanstvenici objasnili što se od kojeg roditelja nasljeđuje: Od majke inteligencija, ali i ćelavost!
Znači i sklonost politici je nasljedna. Zato imamo nepotizam, jer djeca mogu naslijediti političku genijalnost i funkcije poput Kim Jong Una ili Stoltenberga, nebitno od društvenih uređenja. To onda možemo reći da djeca nasljeđuju i mržnju, netoleranciju, sklonost nasilju??? Nee znam baš koliko je to točno. U Srbiji su npr. puno puta govorili da se kod Hrvata radi o genetskoj sklonosti prema mržnji i genocidu. Hoću reći da ovakva istraživanja mogu biti lako zlouporebljavana u razne nacionalističke i negativne svrhe poput ovog i zato treba paziti kako se znanost interpretira.