Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 178
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Političar, publicist, nakladnik, bivši predsjednk HSLS-a

Slavko Goldstein

neupotrebljivo
01.12.2016.
u 00:00

Nakon uspostave države Izrael 1949. emigrira s bratom i sudjeluje u borbi za opstanak te države. Nekoliko godina živio je u kibucu. Vraća se pedesetih u Zageb.

Rođen je 22. kolovoza 1928. u Sarajevu pri povratku njegovih roditelja iz Palestine u domovinu. Njegov pradjed Aron došao je 1890. u Karlovac iz Erdelja. Zaposlio se kao kalfa u knjižari Lisandera Reicha. Oženio je njegovu sestru Adolfu. Najprije su otvorili trgovinu mješovitom robom u Topuskom. Poslije su se preselili u Orljavac u Požeškoj kotlini.

Odatle su otišli u Tuzlu gdje su otvorili trgovinu staklom.

neupotrebljivo
1/4

Imali su šestero djece, među kojima je bio i Slavkov otac Ivo koji je diplomirao agronomiju u Beču, vratio se nakratko u Tuzlu i, kao uvjereni cionist, otišao u Palestinu. Živio je u kibucu kod Haife baveći se poljoprivredom. 1928. se, sa suprugom Leom koju je upoznao u Palestini, vratio ali ne u Tuzlu kod oca, nego u Karlovac gdje je preuzeo knjižaru od svog ujaka.

Nakon četiri godine rođen je i Slavkov brat, Danko Goldstein, koji je kasnije promijenio ime u Daniel Ivin.

Početkom Drugog svjetskog rata ustaše su ubile njegova oca. Slavko je iz Karlovca pobjegao u Banski Kovačevac gdje ga je prihvatila obitelj Đerek. Danka je uzeo djed Aron u Tuzlu. Njihova majka Lea je od srpnja do kolovoza bila u zatvoru, a potom je zahvaljujući nekim prijateljima puštena. U siječnju 1942. svi troje našli su se u Kraljevici.

U travnju 1942. pridružili su se partizanima. Njihova majka Lea je rat provela u sanitetskoj službi, Danko je bio kurir pri Agitpropu Centralnog komiteta a Slavko je bio član borbenih partizanskih jedinica. Rat je završio s nepunih 17 godina u činu poručnika.  

Maturirao je na karlovačkoj gimnaziji 1947. Potom su se preselili u Zagreb. Nakon uspostave države Izrael 1949. emigrira s bratom i sudjeluje u borbi za opstanak te države. Nekoliko godina živio je u kibucu. 

Vraća se pedesetih u Zageb.  Studirao je književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nije diplomirao.

Još tijekom studija počeo je raditi kao novinar. Radio je u Jadran filmu. Bio je član osnivačke redakcije Vjesnika u srijedu (VUS) 1952., urednik  na Radio Zagrebu a od 1969. glavni urednik izdavačke kuće „Stvarnost“.

Režirao je pet dokumentarnih filmova, napisao je scenarije za igrane filmove „Prometej s otoka Viševice“ i „Akcija stadion“.  Osnivač je izdavačkih kuća Liber i Novi Liber. Uredio je više od 150 knjiga, a kao nakladnik radio je na još oko 400 naslova.

20. svibnja 1989. zajedno s bratom i nekolicinom suradnika iz Cankarjeve založbe, gdje je tada radio (tamo su bili zaposleni Vlado Gotovac i Božo Kovačević) osnovao je Hrvatsku socijalno-liberalnu stranku (HSLS), prvu hrvatsku političku stranku. Bio je njen predsjednik do ožujka 1990. kada ga je naslijedio Dražen Budiša. Bio je predsjednik Židovske općine u Zagrebu  i Kulturnog društva Miroslav Šalom Freiberger. Pokrenuo je časopis Erazmus, časopis za kulturu demokracije, kako je stajalo u zaglavlju, u kojemu je bio i glavni urednik.

Zajedno s još nekoliko hrvatskih intelektualaca bio je potpisnik zahtjeva za ostavkom predsjednika Franje Tuđmana 1993. objavljenog u tom časopisu.

2007. je objavio knjigu „1941. - godina koja se vraća“ za koju je dobio nagradu Kiklop za publicističko djelo godine.

Bio je u braku sa suprugom Verom, Hrvaticom, koja je umrla. Bio je predsjednik židovske vjerske zajednice „Beth Israel“ osnovane 2007. nakon unutarnjeg sukoba u Židovskoj općini Zagreb kojoj je na čelu bio Ognjen Kraus. Sada je na čelu te zajednice njegov sin Ivo, povjesničar, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koji je 2012. imenovan za hrvatskog veleposlanika u Francuskoj.

Nakon pobjede SDP-a na izborima 2011. postao je posebni savjetnik za kulturu predsjednika hrvatske Vlade Zorana Milanovića. Predsjednik je Savjeta spomen područja Jasenovac. 2011. je zajedno sa sinom Ivom objavio knjigu „Jasenovac i Bleiburg nisu isto“. U knjizi se suprostavlja onima koji drže da su „...Jasenovac i Bleiburg jednostavno dva ista zločina s različitim ideološkim predznacima“.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije